Što znači "povratna informacija" kad pratimo vaše prijave

Riječ koju svi koriste, a malo tko objasni

U razgovorima o traženju posla stalno se spominje povratna informacija. Poslodavci je obećavaju, savjetnici je preporučuju, a kandidati je čekaju tjednima. Ipak, kad pitate što točno ta riječ znači, odgovori se razilaze. Neki misle na obavijest o odbijanju, drugi na pohvalu, treći na bilo kakav odgovor poslodavca.

U našem radu pojam ima uži i korisniji smisao. Povratna informacija je konkretna, pisana ili izgovorena procjena jednog dijela vaše prijave: životopisa, motivacijskog pisma ili načina na koji ste predstavili iskustvo. Ne govori jeste li dobri ili loši, nego što u materijalu radi za vas, a što ne.

Zato je razlikujemo od običnog komentara. Komentar kaže da je pismo predugo. Povratna informacija kaže koji je odlomak predugačak, što on pokušava reći i kako to reći u dvije rečenice, a da se ništa važno ne izgubi.

Što se u povratnoj informaciji zapravo čita

Kad pregledavam vaše materijale, ne tražim greške radi grešaka. Promatram tri stvari: je li jasno za koji se posao javljate, vidi li se iz teksta što ste vi osobno napravili, a ne samo što je radilo vaše odjeljenje, i slijedi li redoslijed informacija ono što će čitatelj tražiti prvo.

Čitatelj na drugoj strani rijetko ima vremena. Pregledava prijave jednu za drugom i traži razlog da vas zadrži u hrpi. Povratna informacija zato nije ocjena vašeg karaktera, nego opis toga kako će vaš materijal djelovati na nekoga tko vas ne poznaje i ima pet minuta.

Dobra povratna informacija uvijek ima i smjer: ne zaustavlja se na tome što nedostaje, nego predlaže što dodati, premjestiti ili izbaciti, uz kratko obrazloženje zašto.

• Je li cilj prijave vidljiv u prvih nekoliko redaka
• Što je vaš osobni doprinos, a što opis posla
• Prati li redoslijed ono što će čitatelj tražiti

Kako izgleda savjetodavni poziv

Podrška pri prijavama odvija se kroz savjetodavni poziv. Prije poziva pošaljete materijale koje ste pripremili ili koje smo zajedno oblikovali, a mi ih pročitamo s pripremljenim bilješkama. Poziv zatim služi razgovoru, a ne predavanju.

Na pozivu idemo redom po onome što smo uočili. Objasnim zašto sam nešto označila, vi kažete je li to točno ili postoji kontekst koji ja ne vidim. Često upravo tu nastane najbolja izmjena: vi kažete rečenicu koju ste nehotice izostavili, a ona je baš ono što poslodavac traži.

Na kraju poziva dogovorimo sljedeće korake: što prepravljate sami, što ćemo još jednom pregledati i na koje se prijave prvo usredotočiti. Ništa se ne obećava u pogledu ishoda, jer odluku donosi poslodavac.

Što povratna informacija nije

Nije jamstvo. Ako materijal prođe naš pregled, to ne znači da će vas pozvati na razgovor. Znači samo da ste uklonili prepreke koje ovise o vama, a ostale ne možemo kontrolirati: broj kandidata, interne preferencije, promjenu plana zapošljavanja.

Nije ni presuda o vašim sposobnostima. Odbijena prijava često govori više o tržištu nego o vama, a slab životopis o načinu zapisivanja, ne o tome što znate. Razlika između ta dva razloga važna je i zato je pokušavamo držati jasnom.

Konačno, nije ni jednokratna radnja. Prva verzija materijala rijetko je zadnja. Povratna informacija vrijedi onoliko koliko se po njoj nešto promijeni, pa je zato dio prijava koje pratimo, a ne zaseban događaj.

• Ne jamči poziv na razgovor
• Ne ocjenjuje vaše sposobnosti
• Ne zamjenjuje vaše vlastite odluke

Kako je primiti i ne uzeti osobno

Mnogima je neugodno čitati tuđu procjenu vlastitog životopisa. Tekst je osoban, sadrži godine rada i odluke za koje ste imali razloge. To je razumljivo, i zato povratnu informaciju formuliramo opisno, a ne vrijednosno: kažemo što tekst radi čitatelju, ne što vi niste uspjeli.

Pomaže ako prvi put pročitate komentare bez ikakvog ispravljanja. Ostavite ih sat vremena, pa ih pročitajte ponovno. Najčešće se pokaže da su tri od pet primjedbi odmah jasne, jedna zahtijeva razmišljanje, a jedna se s vašim iskustvom jednostavno ne slaže.

Tu zadnju primjedbu slobodno odbacite, ali recite zašto. Razgovor o nesuglasici često otkrije nešto o vašem poslu što ni vi niste primijetili, a što vrijedi staviti u materijal.

Pitanja koja si možete postaviti prije poziva

Prije savjetodavnog poziva korisno je pripremiti nekoliko vlastitih pitanja. Ona ne moraju biti stručna: dovoljno je da odražavaju ono što vas zbilja muči. Poziv tada postaje razgovor o vašim brigama, a ne općenita analiza.

Razmislite i o tome što biste željeli reći poslodavcu da vam je pet minuta na raspolaganju. Ako vam taj odgovor ne padne na pamet odmah, to je najbolja tema za poziv. Zajedno ćemo je pretvoriti u rečenicu koja stane u materijal.

Na kraju, ponesite i ono što ste već dobili od poslodavaca: odbijenice, kratke odgovore, pitanja s razgovora. Ti tragovi često sadrže više informacija nego što se čini.

• Koji dio prijave vam je najneugodniji za pisanje
• Što poslodavac nije razumio iz vašeg životopisa
• Za koje radno mjesto se najviše bojite javiti